Timor PM urges rebel leader arrest
- Posted in the Indonesia Forum
Comments (Page 2)
|
(kontinuasaun)
Agora mak nee: Bainhira ema militar ida (Hanesan Maj Alfredo) hasoru situasaun ida hanesan nee nia atu halo loos saida? Nia hatene katak sira seluk nia intensaun laos "friendly" ba nia. Se nia atu hakiduk perigu tanba nia bele han hosi kotuk. Karik nia husik sira habesik liutan no haleu nia pozisaun nee mos perigu ba nia ho nia soldadu sira. Entaun diak liu tiru uluk. Karik ita koalia tuir military terms ita bele dehan katak Maj Alfredo hili atu halo "Preemptive Strike". Katak, defende aan liuhosi ataka uluk bainhira situasaun apertadu. This is a common military concept. Bainhira Alfredo haree katak maske nia husu dala barak sira lakohi sees tanba sira nia objetivu seluk, mak nia hanoin tenke tiru uluk duke husik sira aperta liutan nia pozisaun. Sekarik esplikasaun hau nian nee loos entaun hau labele fo sala ba Maj Alfredo tanba nia mak tiru uluk. Maibe hau bele dehan katak momentu neba sira devia rona nia avizu no lao sees uitoan hosi fatin neba. Mak sira halo tuir parte rua la tiru malu karik , raan la fakar no krize la sai boot liutan karik. Ida nee ita labele hatene ona tanba liu tiha ona. Maibe buat ida ita bele halo maka analiza situasaun ho matan moos no labele buka duun sala arbiru atu hamosu scapegoat ida. Hau konkorda katak Major Alfredo mos tenke ba defende akuzaun nebe nia hetan iha tribunal nia oin maibe la konkorda katak nia tenke hetan kastigu tanba buat nebe nia halo iha Fatuahi bele konsidera nudar "defende nia an" hosi ameasa ida. Maibe nee depende ba nia advogadu atu defende no ba Tribunal atu deside nee loos ka lae. Nune mos sira seluk2 nebe naran sai iha relatoriu UN nian katak halo krimi tenke ba hatan iha Tribunal. Nune mos tenke halo investigasaun klean liu ba Mari hodi hetan ividensia ba nia envolvimentu. Laiha ema ida fiar katak molok krize mosu sr. Mari hatene buat hotu-hotu maibe ba too fali krimi nia ministru boot sira fahe kilat ba sivil nia lahatene fali buat ida. Nee ita hatene kedas katak nia bosok no tenke buka prova katak nia bosok no nia iha mos responsabilidade boot tanba nia mak PM iha momentu neba. Se karik justisa bele lao loos entaun hotuhotu tenke simu desizaun nebe deit husi tribunal no ita nia rai sei bele fila hikas ba situasaun paz no dame. Konaba Presidente Xanana hau konkorda ho belun Railakan. Xanana fo tiha ona prova durante tinan barak katak nia sempre prontu atu fo an ba mate defende ita nia rai hosi indonesia. los ikus fali mak nia atu trai buat nebe nia funu ba. Ita labele mos halo komparasaun heroi ida ho heroi seluk. Heroi tanba buat ruma no merese hotu2 nia respeitu. Hakuak boot ba maluk sira hotu hosi jaco too oekussi, tasi-mane too tasi feto nebe hakarak paz ba ita nia rai. |
||||
|
Leiam a entrevista ao Major Alfredo em português:
edição do dia 11 de Dezembro: http://www.semanario.tp jornal semanario |
||||
|
Pode-se ler a entrevista completa em:
http://www.semanario.tp/nacional%201.htm |
||||
|
Sakunar,
Hau komprende no konkorda ho ita boot nia opiniun balun. Los duni katak durante fulan maio nia laran nee F-FDTL ho PNTL halao duni operasaun konjunta iha Cidade dili laran, no tempu neba F-FDTL ho UiR nia operasaun mak area outskirts of Dili, katak area besik ba foho lolon sira neba. Ita tenki hatene katak iha dia 21 de Maio nee iha kasu grupus armado sira ataka malu duni iha Mota ulun bekora nian, no durante oras ruma nia laran polisi tiru sai hodi buka atu hapara grupus rua nebe armados nee. durante nee mos iha patrolho iha area nee ba duni. Perguntas nebe ita presiza mos atu husu mak, tamba sa mak Alfredu tuun mai fatuahi? David O'Shea ba intervista nia tamba nia hetan informasaun katak Alfredu iha neba? Los duni katak Alfredo fo hatene duni nia an ba sira? mas iha tempu nebe hanesan nia aponta kedan ba ninia target katak se sira la retira hau tiru mate kedan iha fatin? nee laos tempu atu pratika martial law. Se tiru atu defende an katak tiru sa'e uluk hodi fo sinal laos tiru hasoru nia target. Ho distansia 100 metrus ital nee sa tan ho anin boot (durante fulan maio e Junho) entre aihun bar-barak nee katak ema labele rona lolos duni. Ita bele halo argumentus bar-barak iha nee nebe Sr. Mari dehan tropas nee des armado ou buat seluk tan, mas realidade katak wainhira oho ema ho intensaun nee katak krimi. Segundu, mak major Alfredo lori kilat nebe illegal, katak wainhira deklara katak nia entrega hotu ona nia kilat ba Tropas Australianos sira nee katak nia laiha kilat ona. Maibe nia nafatin kilat no too agora mos nia iha nafatin kilat. Ita hein justisa mak sei hatan ba nia. Sei, hamriik duni hodi defende justisa prontu ita hotu hein para tribunal mak sei bele prova nia. |
||||
|
Hau hanoin laos Timor houtu gosta indonesia ka Portuguese, diak liu agora ita timor oan lalika fokus ba ita nia vida future. Aprende lingua rai seluk nia labele fali sukat ho ita nia idedade ka cargo nebe ho ambisaun ita buka. Ema balun nebe escola iha Indonesia TAUK tamba karik posisaun importante iha politica se karik sira la hatene Portuguese, balun husi diaspora (Timor oan diaspora) hetan experiencia psicologia hanesan, diak liu husi ba labarik sira mak aprende tuir buat lei nebe defini tiha ona,
|
||||
|
Alfredo,
Iha hau nia artikel lubuk hirak nebe hau hakerek hodi responde Coza nee laos dehan katak gosta ka gosta lingua Postuguese ou Lingua Indonesia nian. Buat nebe hau hakarak hatete katak honoin nebe dehan Portuguese mak nudar Lingua de identidade de cultura Timor Leste, nee hau hanoin katak lalos. hau konkorda duni katak aprende lingua barak nee loke liu tan ita nia neon no matenek ba mundo liu hosi kultura seluk. Hodi nunee mos ita bele aprende no importa mos influencia kultura foun nebe bele haruka ita nia kultura no lingua rasik. Hau la konkorda ho hanoin nebe dehan katak aprende lingua Portuguese nee nudar buat ida nebe obrigasaun ida, nee hanoin nebe lalos. Ema iha dereitu atu hili hodi kualia ou aprende ka lae. historikamente no psikoligikamente lingua Portuguese no Lingua Indonesia nian ladiak mai ita atu aprende, tamba povu Timor hetan esperiensa nebe aat hanesan durante kolonialista nia tempu. Portuguese nia tempu malae mutin sira uza ita avo no visa sira hanesan sira nia atan, sira bolu ita kultura hanesan saveges culture, hodi nunee sira kria fali buat ida bolu mestissu no criadu. sira nebe adopta kultura moris malae Portuguese sira nian sira bolu mestissu no sira nebe lae sira bolu nudar criadu katak atan no ema fuik nebe la civilisadu. Durante Indonesia nia tempu sira nebe koopera ho Indonesia hetan fatin no kadeira diak, Indonesia mai naok ita rikusoin no oho ita maluk sira too ita nia familia iha umalaran mos kona. Ba sira nebe kontra bebeik sira bolu nudar "orang hutan" katak ema fuik hosi ailaran nebe laiha kultura no moris mak buka atu halo rungu-ranga no violencia deit, maibe too ikus mai sira rekonhese duni ita nia luta no rekonhese no simu sira nia salan, maske ita tenki selutan sira ho rikusoin no ran. Mas, husik buat nebe passado lao ba kotuk ona, tamba se lai ita mak sai fali nudar prisonerio mai ita nia an rasik. Buat nebe hau hakarak dehan katak maske iha influenca oi-oin hosi kultura oi-oin mas ita labele haluhan katak ita nee Timor oan, no ita nia kultura mak kultura nebe ita nia beiala sira tau hela mai ita no ita lian nebe hametin ita nia unidade nasional mak tetum, laos Portuguese, laos Bahasa Indonesia no laos Ingles. maske nunee hau mos fo korajem ba maluk sira nebe hakarak atu aprende lingua foun bar-barak, nee diak ba itaboot sira nia futuru. |
||||
|
Hau hein belun Railakan ho refugeecamp sira nia solusaun to'o oras ne'e deit. Tuir hau nia hare em vez ita buka solusaun analiza hanesan belun Sakunar,lae, ita take sides, ita lakon tempu concentra ba Alfredo ho F-FDTL emvez de ita aprende ho mistake nebe governu halo.Gov ernu sira, bot ona, la interese se maka tau sira iha sira nia kadera. Sira kabun bosu, parear tunsae ho sira nia familia haluha povu nia terus.Neduni maka crize ida ne moris.Alfredo ho F-FDTL ne consequence bad governance. Hau hanoin iha forum ne lolos ita buka duni solusaun nebe diak ba ita tomak. Labele temi loromonu/lorosae ida ne maka fahe ita halo ita han malu i bot sira maka goza.Ita tenki hanoin katak loromonu mos Timor,Lorosae mos Timor. Arrogansia maka halo ema ida hanoin fali katak nia Lorosae ka nia loromonu.lorosae sai husi nebe, loromonu sai husi nebe.kolonialista nia sala bot maka la halo Timor tomak ko'alia lia unidade ida para sira bele entende malu.Tan ida ne maka ita fahe malu.Rai bot sira iha Inglaterra mos ema iha Wales, ko'alia Welsh. maibe sira la han malu tanba sira nia lingua unidade maka Ingles.Ne duni, belun diak sira, lalika hirus malu, fo fatin ema let sobu ita tan dala ida.dame no juramento halo iha Timor liu ba ne, halo tebes ba tanba Rai Timor lulik.
|
||||
|
Asia/Pacific Region |
Se mak komenta konaba Major Alfredo katak nia pahlawan kesiangan ema nee laiha sintidu patriota no ema grupo maputo no nia te rohan mak nia.
Major Alfredo ema ida iha kuinesimento diak ba proble politaka rai laran se nia beik nusa mak Komando FDTL foti nia hanesan Komandante Naval ho Komandate PM??? asu mau pak maputo nia ema |
|||
|
Maria hau konkorda hotu itaboot,
Iha krizi nee nia laran, buat barak mak mosu no ita barak sai matenek derepente no pahlawan derepente deit hodi hanoin katak ita mak hatene liu buat hirak nee hotu. Karik hau ho belun refugee camp agresivu oitoan hodi hatoo ami nia opiniuan no ami nia hare tuir ami nia pontu kona saida mak mosu, ou liliu kona Kasu Alfredo. Atu iha fali pontu de vista oi-oin mas buat nebe importante liu mak ita hotu fiar katak Timor nee ida deit. Iha Timor povu terus barak liu ona, liliu tamba deit inkapasidade governu ninian hodi ukun no halao nasaun. Iha tempu nebe hanesan ita nudar Timor oan mos ita tenki moe tamba ita rasik mak halo aat mai ita nia rain, no ita rasik estraga malu. Belun Asuwain, lalika foti konklusaun nebe premature, mai hau Rogerio, Mari no Alfredo sira hanesan deit. Sira lao tuir sira nia interese rasik no dalan rasik. Mari ho nia grupu nebe mairia maputo nian iha mos sira nia agenda kona Timor. Ulun toos no arogansia nebe sira ba malu ohin loron halo povu terus. Hau la dehan Alfredo nee beik ou matenek, se matenek ema barak iha Timor mak matenek no iha barak mak beik mos. Komforme ita mak definisa matenek ninia significa. Mai hau Alfredo, Mari no Rogerio no mos sira seluk nebe komete krimi durante krizi nee tenki lori sira nia kulpa nee sira halo hasoru nasaun no povu timor. Alfredo oho ema iha fatuahi no lori nafatin kilat hodi nunee sei aumenta nafatin ameasa laran. |
||||
|
Hau iha esperansa katak loron ida nia sira ulun mamar ba malu, hodi tau ses tiha sira nia interese no interese ema sira nebe dudu sira hodi nunee sira tuur hamutuk hodi simu malu no hamenus fali povu Timor nia terus.
|
||||
|
Apo, AE |
imi be kulia dehan major alfredo sala nee,sala mak saida los,imi mesak traidor deit.lambe tuir traidor nia kidun mak kulia arbiru deit nee.
Alfredo iha direito atu defende an,oho se deit mak hakarak estraga nacao Tiles. iha fatu ahi nia tiru ema duni,maibe fofoun nia fo sai sinal duni,tan sira lakohi rona entau nia tiru duni,e ida nee laos atu condena fali nia hatama ba tribunal. |
|||
|
Apo, AE |
Major alfredo nee hakarak justica iha rai doben Tiles,maibe nia laos traidor hanesan sira be agora dadaun nee halo manobra tun sae deit.kulia dehan fretelin mas iha nebe,uluk ba lambe javanes nia kidun,agora mai fali dehan sira mak fretelin.
hau konkorda colega balun dehan Alfredo nee heroi/ pahlawan,tamba nia lakohi atu korupcao mosu iha timor.nia hakark justica e lia los iha timor. Tan deit alfredo lori kilat nee amk imi dehan nia kriminozu,maibe nusa mak sira be fahe kilat haruka oho ema nee laos kriminozu fali,nee dikatakan bahwa iha timor nee lei la berfungsi alias lei fraco hela. Maj.Alfredo iha direito atu salva an.nia foti kilat husi PNTL iha tunubibi atu salva nia an no nia elementu nia an,maibe laos atu funu fali iha timor lae,,ida nee la los. maibe nia bele oho qualquer se deit mak ameasa nia vida rasik.tuir hau nia hare maj>alfredo mos terus barak ona,nia soe nia fen no oan hodi halai fila ba ailaran,tan deit boot sira nia hahalok, |
|||
ita lalika tratamalu pq ita nia rai nia destino mak nune dunik ona, ita mak hari e ita mak estraga,ita consegues luta ba ita nia independencia mas ita la consege luta ba hari ita nia rain. simples exeplo hare ba ema rai seluk buat hotu hotu iha nusa mak ita laiha , ema ikus ne luta ba economia no tecnologia e ita sei hakarak luta ho koroat para ema rai seluk sei hamnasa ita, timor oan barak mak sai ona ba cerviso iha liur sepantas nia ita iha experencia bele hari ita nia nacao. |
||||
|
vida ikus ne durro demais ba povo nebe mak lahatene buat ida,tamba ita nia rain ne iha failha ida husi raiz,ita nia sitema parmentar failha,ema ida lahatene realidade timor mak ba ukun timor,depois sistema ho idologia muito diferente ( antigo)mas buat hirak ne estado nia problema senia consegue lori nacao ida nia tenqui hatene kaer, selae ita nunka ba oin ita mak hanoin problema hela deit,estado incompotenti
|
||||
|
iha hau nia fatin ou qualquer ema ida qundo hanene kata denhan o mai ho koroat claro que nia mos tenqui hasoru ho kroat para salva nia an ,se mai ho diplomatic facil de certeza catak diplomacia se mak bele halo e tenqui ser estado,se estado mak mai ho koroat saida tan mak alfaredo atu halo
|
||||
|
laiha ema ida luta seim iteraca , objetivo e plano mas tudo falhou quanto mais eterese pessoal tau uluk iha oin ,ita nia estado hanoin deit money firs working laeter ( working firs money laeter)povo terus nafatin nacao la ba oin.
|
||||
|
Asia/Pacific Region |
tuir hau nia hare katak asaun nebe mak major alfredo halo komesa doko ona justica nebe lao la los iha ita nia nasaun, liu-liu ba grupo maputo sira nebe mak dehan sira amak fretelin nia isin.
(imi het imi nia aman, imi nia aman het fali imi) la kleur tan alfredo ho juventude sira sei kaer moris imi..hodi kaer imi para atu het malu.(imi het fali imi nia inan nia huin..........rai lakan o kuidadu. |
|||
Kolia hanessa ema beik!! Joven sira be suporte Reinado sei ba dadur i'ha natarbora, imi hein deit. imi nia vez sei to. |
||||
|
Asia/Pacific Region |
dear ukun rasik an, manu aman ba justisa, lalatak. thanks for all of your comment. but i think all of the situation right now manipulated by the government 1st constitutional. why because they dindn't care about the petitioner case.
I think major alfredo is right... we have to support him, he is try to find the best way for the future of this nation.i'll try to speak tetum. sente hau nian katak, timor ne iha joven sira liman. joven sira lao tuir pesisa dalan ba dezenvolvimento nasional nasaun ida ne nian. labele insulted each other. ok. ita mesak Timor oan deit. agora imi komesa atu insulted ba malu. oin sa karik imi hasoru malu. imi sei oho malu. hanoin ba imi nia future of this nation. estuda halo didiak. makikit, New South wales. political observer for human rigths resources |
|||
|
todos os dias fala de lei e democratico. hau nia hanoin palavra hirak ne lacerve ba timor,por que ita se depende malu, hafuhu malu ,e laiha buat ida ba ita halo, e lahatene futuru ne atu sai oin sa.ita hatene buat barak, mas ita sedauk atu bele halo mesak,tiorica falado timor oan hotu matenek bot mas la tau iha pratica e condicao mos la premite e no mos iha matenek bot barak mak sai beik fali. propria hau nudar timor oan hau sinte moe ba palavra (democratico timor leste)keta halo ema mundo seluk hamnasa iha boot sira.
bot sira lori pais democratica ne atu sai oin sa los e iha boot barak mak foin matenek horseik e horbain ruak mos hakarak ukun timor. |
||||
|
||||
Please note by clicking on "Post Comment" you acknowledge that you have read the Terms of Service and the comment you are posting is in compliance with such terms. Be polite. Inappropriate posts may be removed by the moderator. Send us your feedback.
| Topic | Updated | Last By | Comments |
|---|---|---|---|
| 5,575 Indonesian workers deported from M'sia si... | 10 min | RobbyPar | 88 |
| IINKAI : Institut Karate-Do Indonesia Ranting W... | 40 min | INKAI WANGLU | 2 |
| Dijual pring pethuk, yang sudah dipotong dan ya... | 45 min | Bandar Pring... | 1 |
| Indonesian election views | 1 hr | Horogolla Bu... | 2 |
| roket RX-420 Simbol Kebodohan indon | 3 hr | Metsastajaty... | 12 |
| Manohara step father in Indonesia? | 3 hr | Metsastajaty... | 4 |
| Re-election raises hope of bold Indonesian govt | 5 hr | plebejer | 1 |






